21.10.2022.
Privredna komora Republike Srpske, nakon sveobuhvatnog procesa prikupljanja podataka od privrednih društava koji je realizovan u saradnji sa područnim privrednim komorama, pripremila je i uputila Prijedloge mjera za program ekonomskih reformi za period 2023 - 2025. godine.
Identifikovana su tri ključna izazova sa kojima se privreda suočava u ovom trenutku, a procjena je da će njihov uticaj biti još izraženiji u predstojećem periodu. Ti izazovi su nedostatak radne snage, digitalizacija i tehnološko osavremenjavanje i reforma javnog sektora. Načini na koji su ovi izazovi obrađeni u Prijedlogu mjera za program ekonomskih reformi za period 2023 - 2025. godine biće predstavljeni u seriji tekstova na zvaničnoj internet stranici Područne privredne komore Bijeljina.
NEDOSTATAK RADNE SNAGE
Posljednjih godina Republika Srpska, kao i većina zemalja u okruženju, suočava se sa sve izraženijim nedostatkom radne snage, a posebno kvalifikovane radne snage, što je posljedica trenda iseljavanja stanovništva i migracija ka zemljama Evropske Unije, loše demografske slike usljed negativnog prirodnog priraštaja, više stope mortaliteta u odnosu na broj rođenih, tzv. starenje nacije, ali i neadekvatan obrazovni sistem, prevashodno u oblasti strukovnih / stručnih zanimanja i studija gdje se problem može posmatrati iz više uglova kao što su: zastarjeli nastavni planovi i programi koji ne prate potrebe tržišta rada, posebno za novim zanimanjima u skladu sa modernim tehnologijama i novim tehnološkim procesima, nezainteresovanost mladih za upis srednjih stručnih škola i visokoškolskih ustanova, otpor nastavnog kadra prema promjenama u obrazovnom sistemu, smanjen broj učenika i studenata koji je posljedica iseljavanja stanovništva i starenja nacije, kao i razlike u primanjima između javnog i privatnog sektora što zapošljavanje u javnom sektoru čini znatno atraktivnijim.
Prema izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu, nezaposlenost mladih (15-24 godine) u prvoj četvrtini 2021. godine iznosila je 40,4%, a u istom periodu 2020. godine, taj procenat je iznosio 36%. Učešće žena i mladih na tržištu rada je još uvijek nisko, a stopa nezaposlenosti ove dvije grupe je značajno viša u odnosu na stopu nezaposlenosti muškaraca istih radnih sposobnosti. Dugotrajna nezaposlenost je ostala na visokom nivou, sa oko 75% od ukupnog broja nezaposlenih koji su u potrazi za poslom duže od godinu dana.
PRIJEDLOG REFORMSKIH MJERA
Radna snaga
- Definisati poreske olakšice i olakšice za plaćanje doprinosa za poslodavce koji zasnuju radni odnos sa novozaposlenim licem, kao i za poslodavca koji u okviru svoje djelatnosti obavlja istraživanje i razvoj, sa ciljem rasterećenja rada i stvaranja uslova za novo zapošljavanje, povećanje plata zaposlenih i podsticanja istraživačkih i razvojnih kapaciteta privrednih društava, odnosno privlačenje stručne i visokokvalifikovane radne snage u privredu.
Sve zemlje u regionu uvele su posebne mjere za rasterećenje rada koje podrazumijevaju da država za određene kategorije zaposlenih preuzima obaveze po osnovu poreza i doprinosa za određeni period. U Republici Srbiji, poslodavac koji zasnuje radni odnos sa novozaposlenim licem počev od 1. marta 2022. godine – oslobađa se obaveze plaćanja: 70% obračunatog i obustavljenog poreza iz zarade novozaposlenog lica i 100% doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), na teret zaposlenog i na teret poslodavca. Ova nova poreska olakšica na zarade ima za cilj da se podstakne novo zapošljavanje. Od 1. marta 2022. godine, primjenjuju se dvije nove poreske olakšice za poslodavce i to za poslodavca koji zasniva radni odnos sa novozaposlenim licem i za poslodavca koji u okviru svoje djelatnosti na teritoriji Republike Srbije obavlja istraživanje i razvoj. Slična rješenja uvela je i Crna Gora.
- Definisanje mjera za rasterećenje kroz smanjenje neporeskih davanja, putem kontinuirane analize Registra poreskih i neporeskih davanja Republike Srpske. Rasterećenje rada dovešće do smanjenja pojave poslovanja u sivoj, odnosno nelegalnoj zoni, što mora biti praćeno jačim mehanizmima kontrole kako bi se obezbijedili uslovi da svi ispunjavaju zakonom definisane obaveze.
- Javni poziv Zavoda za zapošljavanje za podršku zapošljavanju i obuci ostaviti otvoren do potpune iskorištenosti sredstava namijenjenih u ove svrhe, a ne ograničavati na 30 dana, kakva je dosadašnja praksa. Sredstva iz ove programske linije usmjeriti isključivo na podršku zapošljavanju u privredi.
- U okviru Zavoda za zapošljavanje zadržati mjeru podrške usmjerenu ka finansiranju prekvalifikacija, dokvalifikacija i obuka zaposlenih i nezaposlenih lica u skladu sa utvrđenim javnim programima osposobljavanja odraslih. Konkretan primjer je zanimanje konobar na kojim poslovima je zaposlen veliki broj lica koje nemaju kvalifikacije za obavljanje poslova konobara. Obezbjeđenjem podrške za programe osposbljavanja odraslih omogućilo bi se velikom broju lica da stekne zanimanje konobara, što je od izuzetnog značaja sa stanovišta zahtjeva Zakona o ugostiteljstvu Republike Srpske u smislu ispunjavanja odredbi koje se odnose na uslov posjedovanja kvalifikovanog zanimanja zaposlenih. Sistemska podrška projektima osposobljavanja odraslih lica doprinijela bi adekvatnijem načinu obezbjeđivanja stručnih kadrova potrebnih privredi.
- U okviru Zavoda za zapošljavanje kreirati mjeru podrške koja bi bila bazirana na poziv nezaposlenim osobama da prijave svoju poslovnu ideju namijenjenu samozapošljavanju i da za svaku uspješnu poslovnu ideju dobiju mentorsku podršku u smislu detaljnijeg razvoja ideje, sredstva za započinjanje poslovanja ili povezivanje sa privrednim društvima zainteresovanim za konkretnu poslovnu ideju.
- Povećanje kvote radne snage u proizvodnim djelatnostima tako da se u privrednim sektorima gdje se radna snaga ne možemo obezbijediti na drugi način, omogući uvoz strane radne snage. Odluka o godišnjima kvotama radnih dozvola za strance i lica bez državljanstva u nadležnosti je entitetskih i BiH organa, zbog čega je neophodno da se ispred Republike Srpske utvrdi realna potreba za uvoznom radnom snagom i nedostajućim profilima / profesijama i na bazi iskazanih interesa u privredi kreira prijedlog godišnjih kvota radnih dozvola.
- Pojednostaviti proces zapošljavanja stručnjaka iz inostranstva u područjima industrije gdje ne postoji dovoljna ili adekvatna ponuda radne snage na domaćem tržištu rada i kreirati politiku praćenja uvoza strane radne snage na tržište Republike Srpske. Sve više privrednih društava nalazi način da uveze nedostajuću radnu snagu iz zemalja poput Turske, Filipina, Bangladeša itd., tako da su se na tržištu pojavila domaća privredna društva koja iznajmljuju stranu radnu snagu. Imajući u vidu da naša regulativa ne prepoznaje mogućnost registracije posebnih agencija za iznajmljivanje radne snage, poput zemalja u okruženju, navedena pojava nije na adekvatan način regulisana, tako da izostaje i mogućnost njene kontrole.
- Razviti sistem identifikovanja, vrednovanja, privlačenja i zadržavanja talentovanih i perspektivnih radnika kroz mjere osiguranja stambenog pitanja, profesionalnog razvoja i pružanja dodatnih edukacija.
- Zbog posebnih karakteristika ali i sve izraženijih potreba za angažovanjem sezonskih radnika u poljoprivredi, turizmu, ugostiteljstvu, građevinarstvu i drugim djelatnostima, predlažemo da se donese poseban propis koji bi regulisao pojednostavljen proces zapošljavanja, te smanjenje poreza i doprinosa na primanja sezonskih radnika. Slično rješenje postoji u Republici Srbiji.
Sistem obrazovanja
- Unapređenje kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja kroz modernizaciju nastavnih planova i programa na svim nivoima obrazovanja (osnovno, srednje, visoko i obrazovanje odraslih) sa ciljem boljeg usklađivanja sa potrebema tržišta rada.
- Kako bi se stvorili uslovi za punu primjenu sistema dualnog obrazovanja u srednjim stručnim školama, potrebno je definisati poseban poreski tretman naknada za učenike koji se obrazuju u sistemu dualnog obrazovanja i poseban paket za osiguranje ovih učenika (izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima).
- Reformu obrazovanja orijentisati na razvoj digitalnih vještina kod nastavnog osoblja i učenika, a u osnovnom i srednjem obrazovanju uvesti predmet Preduzetništvo.
- Razviti i usvojiti nove programe obrazovanja odraslih koji bi bili usmjereni na sticanje digitalnih znanja i vještina sa ciljem postizanja većeg stepena zapošljivosti nezaposlenih lica, te sa ciljem oblikovanja radne snage u skladu sa potreba privrede Republike Srpske.
- Podrška osposobljavanju odraslih kako bi se na tržištu rada obezbijedili kadrovi koji nedostaju, smanjio broj na evidenciji nezaposlenih i povećala zapošljivost i kvalifikacije dostupne radne snage.
- Omogućiti izvođenje ferijalne prakse kroz izmjene zakonskih rješenja. Zakonskom regulativom u Republici Srpskoj koja se odnosi na obrazovanje učenika kod poslodavca, odnosno praktičnu nastavu u privrednim subjektima nije definisana mogućnost izvođenja ferijalne prakse, odnosno prakse za vrijeme raspusta. Interes za ovakvom mogućnosti postoji i na strani privrednih subjekata i na strani učenika. S tim u vezi, potrebno je kroz podzakonske akte definisati mogućnost izvođenja ferijalne prakse, uslove za izvođenje i trajanje ferijalne prakse, te načine organizovanja iste. Iskustvo koje učenici stiču tokom ferijalne prakse mogu iskoristiti u svom daljem radu, od čega će korist imati i poslodavci i učenici.
Zdravstvena zaštita
- Definisati da naknadu za vrijeme privremene spriječenosti za rad, odnosno za vrijeme bolovanja koje je duže od 30 dana, Fond zdravstvenog osiguranja poslodavcima refundira u bruto iznosu, tj. da osnov za obračun ove naknade čini bruto plata koju bi radnik primio za redovan rad.
- Hitno rješavanje problema zloupotrebe bolovanja od strane zaposlenih na način da se u aktivnosti suzbijanja navedene zloupotrebe aktivno uključe domovi zdravlja, inspekcije rada, Zavod za medicinu rada i sporta RS i sve ostale nadležne službe koje su nadležne da preduzimaju mjere u cilju spriječavanja zloupotreba bolovanja kako se privredna društva ne bi suočavala sa situacijama gdje se mora obustavljati proizvodni proces ili da dođe do problema u vezi sa isporukama robe zbog nemogućnosti održavanja kontinuiteta proizvodnje. Prema podacima iz tekstilne industrije procenat bolovanja je u konstantnom porastu i trenutno iznosi i do 30%, naročito zbog uticaja pandemije izazvane pojavom virusa korona.
U narednim danima Područna privredna komora Bijeljina nastaviće se predstavljanjem Prijedloga mjera za program ekonomskih reformi za period 2023 - 2025. godine koji je donijela Privredna komora Republike Srpske.
Ћир
