U Bijeljini održan Međunarodni sajam poljoprivrede, lova i ribolova Interagro 2021


Nakon pauze zbog virusa korona, jedna od najznačajnijih poljoprivrednih manifestacija u BiH ove godine je održana 19. put.

11.10.2021.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić otvorio je u četvrtak, 7. oktobra u Bijeljini Međunarodni sajam poljoprivrede, lova i ribolova Interagro 2021, jednu od najznačajnijih poljoprivrednih manifestacija u BiH. Sajam je bio otvoren do subote, 9. oktobra.

Organizator sajma bilo je preduzeće AD "Grad" Bijeljina, a partneri su bili Privredna komora Vojvodine i Privredna komora Republike Srpske, uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Na oko 2.500 kvadratnih metara zatvorenog,  te oko 4.000 kvadrata otvorenog  izložbenog prostora predstavilo se više od 120 izlagača iz Republike Srpske, FBiH, Srbije, Italije i Turske. U vremenu pandemije virusa korona, kako kažu u Organizacionom odboru, organizacija ovogodišnje manifestacije bila je izazov.

Otvarajući sajam, ministar poljoprivrede Srpske Boris Pašalić izrazio je zadovoljstvo velikim brojem izlagača na manifestaciji, što ukazuje na to da poljoprivreda Srpske ima perspektivu.

“Današnji sajam poljoprivrede je potvrda da su Semberija i Srpska prepoznatljivo mjesto za život i rad“, izjavio je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Predsjednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević istakao je da je ova komora pokrenula inicijativu kako bi na ovogodišnjoj manifestaciji bila predstavljena vojvođanska poljoprivreda i privreda uopšte.

“Nastavljamo i intenzivno radimo na povezivanju privrede Vojvodine i Republike Srpske. Na štandu Privredne komore Vojvodine u naredna tri dana predstaviće se reprezentativni privrednici i kompanije iz Vojvodine”, rekao je Vučurević.

On je naveo da je cilj učešća na ovakvim sajamskim manifestacijama da pojača privrednu saradnju, i to povezivanjem i umrežavanjem privrednika, čime se stvara ambijent kojim privrednici - izlagači mogu brže uspostaviti kontakt sa potencijalnim partnerima iz zemlje i regiona.

“Privredna komora Vojvodine je u posljednjih nekoliko nedelja imala intenzivne kontakte i aktivnosti na povezivanju dva regiona – Vojvodine i Srpske. Na nedavno održanom Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu organizovali smo poslovni forum sa Republikom Srpskom, a nekoliko dana kasnije u Privrednoj komori smo zajedno sa predsjedništvom Republike Srpske i Srbije organizovali Investicionu konferenciju uz učešće predsjednika Republike Srpske Željke Cvijanović”, rekao je Vučurević.

On je dodao da je upravo na toj konferenciji Privredna komora Vojvodine pokrenula inicijativu organizovanja distributivnih trgovinskih lanaca Srbije i njihovo pojavljivanje na tržištu Republike Srpske.
 
Vučurević je najavio i radni sastanak o ovoj temi u Banjaluci, koji pripremaju u saradnji sa kolegama iz Republike Srpske. “Siguran sam da će ovaj sajam biti veoma uspješan i da ćemo naše privredne aktivnosti i dalje unapređivati i intenzivirati, čime se doprinosi ekonomskom unapređenju celog regiona”, rekao je Vučurević.
U ime Privredne komore Republike Srpske, posjetiocima se obratio predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić, koji je rekao je da je Sajam u Bijeljini postao tradicionalna manifestacija koja se svrstava u red najuspješnijih poslovnih i poljoprivrednih sajmova u regionu.

“Poslije Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, ovo je najznačajniji poljoprivredni događaj u regionu. Značajna uloga u promovisanju ovog sajma pripada i našim kolegama iz Vojvodine”, rekao je Račić, naglasivši da je Srbija najznačajniji spoljnotrgovinski partner Republici Srpskoj. On je naveo da se u narednim godinama očekuju još značajnije investicije, što su izvršne vlasti Srbije i Srpske i pokrenule.

“Riječ je o izgradnji auto-puta, mostova, aerodroma i mnogim drugim investicijama, te energetici, što će u značajnoj mjeri da podigne standard u Srpskoj”, ukazao je Račić. On je napomenuo da poljoprivreda spada u značajanih područja i oblasti u Srpskoj sa oko devet odsto u bruto domaćem proizvodu, te sa oko 9.000 radnika u ovom sektoru.

Vršilac dužnosti direktora preduzeća AD "Grad" Bijeljina Branislav Vlačo rekao je u ime organizatora da je sajam stekao reputaciju i predstavlja mjesto na kojem se okupljaju uspješne kompanije, institucije i udruženja.

Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović rekao je da su Bijeljina i Semberija sinonimi za proizvodnju hrane. “Ovakvi događaji su odlična prilika da se predstave najnovija tehnološka dostignuća u agraru, ali i da Semberija predstavi svoja dostignuća u ovoj oblasti”, istakao je on.

Štand Privredne komore Republike Srpske i Područne privredne komore Bijeljina posjetili su Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi RS koji je tom prilikom razgovarao sa predsjednikom Područne privredne komore Banjaluka Goranom Račićem, direktoricom Područne privredne komore Bijeljina Slavicom Marković i savjetnikom predsjednika PPK Bijeljina Mihajlom Vidićem, kao i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, koji je razgovarao sa sekretarom Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju Željkom Vidićem.

Tokom sajma, na štandu Privredne komore Vojvodine upriličen je i sastanak kome su pored Gorana Račića, prisustvovali i Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, predsjednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staša Košarac, kao i dekan Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović.
 
Boris Pašalić je izjavio da je plan da naredne godine bude povećan agrarni budžet, a ukoliko bude značajnijeg rasta budžeta 2022. godine – biće i novih olakšica za poljoprivredne proizvođače.

“Prioritet je finansiranje poljoprivrede. Uvijek se trudimo da izdvojimo više novca i svake godine povećavamo ta sredstva, tako da smo 2020. godine, osim 75 miliona KM, izdvojili iz Kompenzacionog fonda dodatnih 10 miliona KM. Ove godine će to biti oko 13 miliona iz Kompenzacionog fonda”, rekao je Pašalić novinarima. Pašalić je ukazao da je ova godina nepovoljna za proizvodnju zbog suše.

“Prema našim procjenama, gubitak prinosa naše najvažnije kulture – kukuruza, je 20, 30, možda negdje čak i 50 odsto. To je veliki gubitak i u novcu, ali se rastom cijena on kompenzuje”, rekao je Pašalić.
 
On je napomenuo da je Vlada Republike Srpske odvojila dodatna sredstva kako bi pomogla poljoprivrednim proizvođačima, a posebno veliki novac ulaže u sisteme za navodnjavanje, koji su ove godine bili besplatno na raspolaganju što je praksa koja će biti nastavljena.

Resorni ministar je potvrdio da proizvođači koji investiraju na farmu i dalje mogu da računaju na podršku od 30 odsto i izrazio žaljenje što to ne može biti 40 ili 50 odsto jer Srpska nema ta sredstva.

“Ovo sve radimo iz domaćeg budžeta, ali mogu da najavim da će ta mjera da ostane i dalje. Mislim da je to najbolja podrška našim proizvođačima da ih, kada nabave nove traktore, priključak, štalu, navodnjavanje, sistem protiv grada ili mraza, Vlada pomogne sa minimalno 30 odsto i nastavićemo u tom pravcu”, poručio je Pašalić. Pašalić je ukazao da će u Republici Srpskoj biti i novih mjera ukoliko bude značajnijeg rasta budžeta za narednu godinu.

On je pojasnio da bi neke nove mjere trebalo da se tiču zapuštenog zemljišta, s ciljem regulisanja pojave da onaj ko ima neko zemljište, a ne obrađuje ga, prepusti ili da u zakup nekome ko će to da radi, budući da na nekim područjima, poput Semberije postoji velika potražnja za zemljištem, dok u drugim ima mnogo zemljišta koje je zapušteno.

Pašalić je istakao da je cilj resornog ministarstva da učini sve da proizvodnja bude povećana. “Ono što je dobro, uprkos i pandemiji i svim problemima, jeste da svi pokazatelji, ne Ministarstva, nego nadležnih statističkih organizacija, zavoda, kao i komorski izvještaji, govore da raste obim proizvodnje, iako opada broj gazdinstava, jer oni koji ostaju imaju bolju tehnologiju, novu opremu, što je trend koji je prisutan svuda u svijetu”, napomenuo je Pašalić.

Ministar Pašalić je istakao saradnju sa Ministarstvom poljoprivrede Srbije, dobru saradnju privrednih komora Vojvodine i Republike Srpske.

“Već u narednih nekoliko sedmica biće upriličen sastanak sa pokrajinskim sekretarom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomirom Božićem, gdje ćemo u Banjaluci i Novom Sadu razgovarati o daljoj saradnji”, najavio je Pašalić.

On je naglasio da saradnja institucija Srpske i Srbije, odnosno Vojvodine, nikad nije bila bolja, što se konkretizuje i u ovim prilikama poput Sajma u Bijeljini, gdje je je došao veliki broj proizvođača koji su posredstvom Privredne komore Vojvodine i izlažu svoje proizvode.

“Institucije moraju biti servis domaćoj privredi. Svjesni teških okolnosti u kojima funkcioniše agrarni sektor, maksimalno se trudimo da u okviru ustavnih nadležnosti doprinesemo unapređenju poljoprivrednog poslovanja. Zbog toga ću ponovo pozdraviti sve napore Vlade Republike Srpske i nadležnog ministarstva koje su preduzeli i sprovode ih na saniranju negativnih efekata pandemije na poljoprivredni sektor”, izjavio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac.

On je naglasio da Ministarstvo spoljne trgovine, u toj misiji sprovodi niz aktivnosti kako bi pomoglo primarnim proizvođačima i prerađivačima.

“Osnovna uloga na zajedničkom nivou je zaštita domaće proizvodnje i to je koncept koji zagovara predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija. To je koncept koji zagovara i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u kontekstu svih politika koje na adekvatan način zagovaramo na zajedničkom nivou, a na temelju prijedloga iz Republike Srpske”, istakao je Košarac.

Košarac je naglasio da pojedine aktivnosti, poput uvođenja prelevmana i pune carinske stope, nisu imale razumijevanja kod ministara iz FBiH.

“Naše mišljenje je bilo vrlo jasno – da na taj način treba da zaštitimo primarnu proizvodnju, jer nigdje u zemljama okruženja nema takvog odnosa kada je riječ o primarnoj proizvodnji”, ukazao je Košarac. On je poručio da srpska strana od toga neće odustati.

“Tražićemo model. Koordinacionim aktivnostima koje imamo sa nadležnim entitetskim tijelima zagovaramo određene elemente i politike za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Nama je veoma važno da u narednom periodu otvorimo tržište. To je jedna od definisanih mjera kako pomoći onima koji se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, ali i prerađivačkom sektoru u agraru”, rekao je Košarac.

Košarac je istakao da je Ministarstvo u posljednje dvije godine intenziviralo aktivnosti na otvaranju tržišta prema EU kada je riječ o crvenom mesu i konzumnim jajima.

“Smatramo da je tržište EU veoma značajno za svakog našeg čovjeka koji se bavi poljoprivredom, kako u Republici Srpskoj, tako i u FBiH. Naše tržište je i sa zemljama Cefte, i sa Turskom je takođe imperativno, s obzirom na činjenicu da omogućava da viškove naše proizvodnje riješimo u kontekstu povećanja spoljnotrgovinskog prometa BiH i tih zemalja”, naveo je Košarac.

On je rekao i da je pokrenut postupak otvaranja tržišta Rusije, Kine, Malezije, Izraela, Kuvajta, UAE i Saudijske Arabije.

Na štandu Privredne komore RS i Područne privredne komore Bijeljina organizovan je i okrugli sto o aktuelnim kretanjima u sektoru poljoprivrede u regionu kome su prisustvovali pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AP Vojvodina dr Vuk Radojević, pomoćnik ministra poljoprivrede u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Goran Bursać, sekretar Udruženja poljoprivrede Privredne komore Vojvodine Mladen Petković, sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije PKRS Dragan Šepa, sekretar Savjeta za poljoprivredu i prehrambenu industriju PPK Bijeljina Željko Vidić i sekretar Srpskog udruženja mladih poljoprivrednika Aleksandar Milovanović.

Po okončanju sajma, priznanje za sveukupan sajamski nastup pripalo je Privrednoj komori Vojvodine, za najposjećeniji štand dobio je “Patent Ko” iz Laktaša, a za najraznovrsniji asortiman stočne hrane i premiksa priznanje je dodijeljeno preduzeću “Sano” iz Laktaša.

Za najuspješnijeg izlagača u oblasti prehrambene industrije priznanje je dobila Prehrambena industrija “Sava Semberija” Bijeljina, a za najraznovrsniji asortiman u mesnoj industriji priznanje je pripalo “ZP komercu” iz Vršana kod Bijeljine.

Najuspješniji izlagač u oblasti poljoprivredne mehanizacije je “KITE BH” iz Bijeljine, a priznanje za najljepše uređeni štand pripalo je preduzeću “Hrana produkt”, Salaš Noćajski.

U oblasti sjemenske proizvodnje najuspješniji izlagač je “Agrimatko” iz Bijeljine, a kad je riječ o prezentaciji zdrave hrane priznanje je dobila zanatska radnja “Prirodno” iz Ljeljenče kod Bijeljine.

Priznanje za najoriginalniji štand u oblasti lova dobio je Lovački savez Republike Srpske Bijeljina, a za oblasti ribolova Sportsko - ribolovački savez Republike Srpske Bijeljina.

Opštini Lopare pripalo je priznanje za uspješnu sajamsku saradnju.

Preduzeće AD "Grad" čestitalo je nagrađenim izlagačima i zahvalilo se na učešću na 19. Međunarodnom sajmu poljoprivrede, lova i ribolova Interagro 2021.

Uručene su i nagrade za posjetioce koji su tokom sajma svoje ulaznice mogli da ubace u kutiju, nakon čega su učestvovali u izvlačenju.

Prvu nagradu, samohodnu kosačicu za travu dobio je Vukašin Ilić iz Hasa kod Bijeljine, druga nagrada – zlatnik pripala je Dragomiru Draganiću iz Bijeljine, a treća, paket proizvoda Prehrambene industrije “Sava Semberija” iz Bijeljine dobio je Milorad Maksimović iz Patkovače.

 

 

  • 30 GODINA U SLUŽBI PRIVREDE
  • naše je bolje
  •   Članstvo u komori
  • infobiz slajder
  • 30 GODINA U SLUŽBI PRIVREDE
  • naše je bolje
  •   Članstvo u komori
  • infobiz slajder