Obraćanje direktora PKRS Pere Ćorića povodom usvajanja programa ekonomskih reformi RS za period 2021 - 2023.

Program ekonomskih reformi 2021-2023. godine se usvaja u novim i teško predvidivim uslovima koji su posledica korana virusa. Negativni trendovi poslovanja, koji su bili izraženi u 2019. godini, dodatno su pogoršani usljed pandemije, a nastavljeni su i u 2020. godini, sa neizvjesnim prognozama za 2021. godinu, rekao je direktor Privredne komore Republike Srpske, Pero Ćorić, obraćajući se narodnim poslanicima danas u parlamentu Srpske.

Zbog toga, kako je istakao, nameću se novi uslovi rada i definisanje kratkoročnih mjera, koje će pomoći najugroženijim dijelovima privrede i dugoročnih mjera, odnosno strateških pravaca razvoja koji su predmet i PER-a za 2021-2023. godinu. Naravno da je zdravlje ljudi prioritet, kao i oporavak zdravstvenog sektora, ali odmah iza toga, u fokusu djelovanja Vlade i svih institucija, mora biti privredni razvoj.

– U tom pravcu, Privredna komora je, u skladu sa Smjernicama za izradu Programa ekonomskih reformi, dostavila svoj prijedlog mjera polovinom septembra ove godine, te dala svoj doprinos kreiranju ovog dokumenta. Prijedlog mjera podijelili smo u tri grupe, koje bi trebalo da daju efekte u kratkoročnom, ali i dugoročnom periodu: rasterećenje privrede od suvišnih nameta, direktna podrška najugroženijim sektorima privrede i podrška tehnološkom razvoju privrede – naveo je Ćorić.

Šire posmatrano, Komora je svoje prioritetne mjere, između ostalih, definisala kroz rasterećenje rada, jačanje konkurentnosti i unapređenje tehnološke opremljenosti privrede i politike podsticaja, stavljanje javnih preduzeća u funkciju razvoja privrede i društva u cjelini, reformu i modernizaciju javne uprave.

– Ohrabruje nas činjenica da je Vlada Republike Srpske prepoznala važnost naših zahtijeva i da je reforme u oblasti poslovnog okruženja i jačanje podrške oporavku privrede i ovaj put stavila u prioritetne aktivnosti, ali i neke druge zahtjeve, kao što su efikasnost javnog sektora, prilagođavanje obrazovnog sistema i tržišta rada potrebama privrede, podrška istraživanju, razvoju, inovacijama i digitalnoj ekonomiji – istakao je Ćorić.

Zbog trenutne situacije u kojoj se nalazi privreda Republike Srpske, kako je ocijenio, nije realno očekivati da se nagomilani problemi riješe preko noći.

– Ali, istovremeno, vjerujemo da, uz jasno definisane ciljeve i nadležnosti, viši stepen međusobne koordinacije, dobro osmišljene politike, sa tačno navedenim rokovima izvršenja, korektivnim mjerama, ukoliko nešto ne krene po planu, ali i predanim i posvećenim radom, uz najviši stepen odgovornosti svakog izvršioca u svim segmentima djelovanja, možemo doći do očekivanih rezultata – kazao je direktor Komore.

Prema njegovim riječima, moramo biti svjesni da, ukoliko želimo ostvariti zacrtane ciljeve ovog programa, treba značajno da ojačamo privredu posebno u uslovima izraženog negativnog uticaja na poslovanje koji je posljedica pandemije.

– Već smo dokazali da samo zajedno možemo svesti negativne posljedice na minimum, a snaga zajedništva i međusobnog dogovaranja u saradnji predstavnika privrede sa Vladom RS, Predsjednikom RS, predsjedavajućim Savjeta ministara BiH i članom Predsjedništva BiH, posebno se pokazala značajnom u prethodnim mjesecima. Neophodno je istaći da su adekvatne i blagovremene mjere Vlade RS, sprovedene s ciljem ublažavanja uticaja virusa korona, te zabrana i ograničenja rada u vezi s tim, kao i angažman Komore kroz intenzivnu komunikaciju sa institucijama u BiH i regionu, a posebno sa velikim brojem privrednika, doprinijele u amortizaciji posljedica pandemije. Cilj ovih mjera bio je očuvanje privrednih društava i radnih mjesta u čemu se u velikoj mjeri i uspjelo – napomenuo je Ćorić.

Jačanjem privredne aktivnosti i unapređenjem sveukupnih uslova poslovanja, ističe, stvorićemo preduslove za primjenu mjera dodatnog poreskog i neporeskog rasterećenja privrede.

– Kada su u pitanju neporeska davanja, na čijem smanjenju i ukidanju insistiramo godinama unazad, pozdravljamo formiranje Registra podsticaja privredi na svim nivoima vlasti, jer će to sigurno doprinijeti efikasnijoj i transparentnijoj upotrebi javnih sredstava, kao i nedavni set zakona kojima se ukidaju i smanjuju neporeska davanja, a koje je Vlada nedavno uputila u zakonodavnu proceduru – kazao je Ćorić.

Ističući mjere Vlade Republike Srpske koje su se ogledale u isplati poreza i doprinosa za mart i maj, neto plata za april mjesec, realizaciji vaučera, pomoći prevoznicima, hotelima i turističkim agencijama, sprovođenje Garantnog programa i druge intertventne mjere koje su značajno ublažile štetne posledice pandemije, rekao je da će se ovakve interventne mjere sigurno morati sprovoditi i u 2021. godini, naročito u najugroženijim granama privrede, kako bi preduzeća iz krize izašla u što boljem stanju, s obzirom da će i druge zemlje pomagati svoje privrede, a koje će, po prestanku pandemije, biti još veća konkurencija našim preduzećima. Zbog toga je u budžetu potrebno obezbijediti dodatna sredstva podrške.

– Zbog pandemije trenutno je zaustavljen odliv radne snage, ali normalizacijom prilika, prvenstveno u EU, bićemo pod velikim pritiskom odlaska kvalitetnih kadrova. Zbog toga, moramo kreirati sistemske mjere u cilju zaustavljanja odliva radne snage i rješavanja problema nedostatka radnika sa odgovarajućim kompetencijama. Stoga je značajno nastaviti aktivnosti koje se odnose na obezbjeđivanje kvalitetne praktične nastave u srednjem i visokom obrazovanju kroz model dualnog sistema školovanja i zakonom definisano institucionalno partnerstvo ključnih aktera, resornog ministarstva, Pedagoškog zavoda i Komore – rekao je Ćorić.

Ukoliko želimo uhvatiti korak sa razvijenim ekonomijama, naša privreda, prema njegovim riječima, mora ući u proces digitalizacije, a pretpostavke za to su donošenje strateških dokumenata i akcionih planova kojima će se definisati pravci razvoja digitalizovane ekonomije Republike Srpske. U ovom trenutku, više nego ikada, potrebno je opredijeliti značajna sredstva za tehnološki razvoj privrede. U trogodišnjem ciklusu potrebno je obezbijediti po 100 miliona KM grant sredstava za tehnološki razvoj, što bi predstavljalo 30-40 odsto učešća po projektu, a što bi generisalo ulaganje korisnika sredstava 60-70 odsto vlastitih sredstava. To bi rezultiralo višestrukim pozitivnim efektima na proširenje kapaciteta, proizvodne konkurentnosti, kvalitetnijih proizvoda, većih prihoda i slično. Pod uslovom da se ovaj projekat realizuje, to bi značilo ukupno ulaganje u tehnološki razvoj privrede, samo po ovom projektu 1 milijadru KM, što bi za našu privredu bilo od ogromnog značaja. Možda je u ovom trenutku preambiziciozno postavljen cilj, ali svakako to mora biti strateško opredeljenje Vlade Republike Srpske u periodu 2021-2023. godine.

U dokumentu koji je pred nama, kako ističe, dobro su definisane ključne prepreke za konkurentnost i inkluzivan rast, a reformskim mjerama definisani problemi i ponuđena rješenja.

– Svjesni smo da se naš razvoj ne može i ne smije zasnivati na niskim platama, što su privrednici već pokazali tako što su u prethodnom periodu povećali plate zaposlenim, a do povećanja ličnih primanja došlo je i u ovoj godini obilježenoj brojnim izazovima, što potvrđuje veliku društvenu odgovornost privrednika. U ovom teškom i neizvjesnom vremenu, nerealno je očekivati dodatno povećanje plata i prioritet mora biti zadržavanje što veće zaposlenosti. Tek po prestanku posledica pandemije razgovarati o povećanju plata na realnim osnovama – kazao je Ćorić i dodao da ukoliko želimo stvoriti preduslove za dodatno povećanje plata, osim smanjenja zbirne stope poreza i doprinosa, kao jednog od dobro poznatih zahtijeva Komore, treba da energično pristupimo rješavanju problema sive ekonomije, rada na crno i nelojalne konkurencije. Neophodno je i da se poveća efikasnost rada javnog sektora, sa posebnim naglaskom na strateška javna preduzeća, koja moraju biti u službi razvoja ostatka privrede i društva u cjelini.

Prema njegovim riječima, posebno treba istaći jačanje nadzora nad javnim preduzećima i njihovu uloga u smislu javnog dobra i javnog resursa. Zbog toga, bez odlaganja, treba sprovesti restrukturiranje javnih preduzeća.

– Ovaj dokument sadrži široko postavljene zadatke, koje smo prije svega, razumjeli kao težnju za sveobuhvatnim sagledavanjem trenutnog stanja, a redoslijed, dinamika i stepen izvršenja strukturnih reformi i predviđenih mjera, treba da budu definisani akcionim planom, kako bismo mogli upravljati realizacijom mjera i pratiti njihovo izvršenje. Naravno, očekujemo da nam se pruži prilika da, kao vodeća institucija u zastupanju interesa privrede, učestvujemo u kreiranju operativnih planova i ovim putem nudimo punu podršku i angažman predstavnika Komore na tom poslu – napomenuo je Ćorić.

Privredna komora Republike Srpske podržala je predloženi dokument, vjerujući da ćemo do realizacije zacrtanih ciljeva stići jasno definisanim akcionim planom i programom Vlade Republike Srpske za narednu godinu.