Privredna komora Republike Srpske osnovana je zakonom i predstavlja nevladinu, samostalnu, stručno-poslovnu organizaciju, nezavisnu i neprofitnu javno-pravnu asocijaciju privrednih subjekata i privrednih asocijacija sa teritorije Republike Srpske.
Članovi Privredne komore Republike Srpske, u skladu sa Zakonom o privrednoj komori, su svi privredni subjekti koji obavljaju registrovanu poslovnu djelatnost na teritoriji Republike Srpske.
Članovi mogu biti i poslovna i stručna udruženja, interesne asocijacije, naučno – istraživačke i obrazovne institucije, savezi, fondacije, preduzetinici, zemljoradničke zadruge i drugi subjekti koji obavljaju djelatnost od značaja za privredu, ako pokažu interes za članstvo u Komori.
Privredna komora kao javnopravna institucija, nadležna je za vršenje javnih ovlaštenja, povjerenih od države i obavljanje poslova od opšteg interesa i kao takva ne predstavlja udruženje koje nastaje i prestaje slobodnom voljom građana.
Zastupajući interesa privrede, Komora je obavezana na vršenje upravnih i drugih nadležnosti, zbog čega je, rukovodeći se razlozima cjelishodnosti, određen i njen izvor finansiranja, kao i uslovi organizovanja
Članarina koju plaćaju članovi Komore obračunava se na osnovu ekonomske snage određenog člana Komore. Odluku o načinu obračuna, visini godišnje članarine, rokovima i načinu uplate donose članice preko Skupštine Komore, s tim da članarina za tekuću godinu ne može biti veća od 0,05% ukupnog prihoda koji je član ostvario u prethodnoj godini.
Poslovima Komore upravljaju privredna društva kao njeni članovi, preko svojih predstavnika, na principu demokratskog odlučivanja i uzajamne odgovornosti.
U cilju kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba članica i unapređenja poslovanja Komore, u jedinstvenom komorskom sistemu uveden je i sertifikovan sistem upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima standarda ISO 9001:2008.
Privredna komora, kao institucija koja zastupa interese privrednika u Republici Srpskoj, prethodnih godina snažno se borila i u sklopu Ekonomske politike Vlade RS izborila za rasterećenje privrede kroz promjenu ili donošenje brojnih zakonskih propisa. Kako bi bili informisani šta su aktivnosti Privredne komore i imali u direktan uticaj na promjenu određenih zakonskih propisa, izdvojićemo samo neke od realizovanih aktivnosti i aktivnosti za koje se zalažemo:
1. Uvođenje neoporezivog dijela dohotka -
S obzirom da je izmjenama ovog zakona 2011. godine, ukinut „neoporezivi dio dohotka“, Komora je insistirala na vraćanju ove zakonske odredbe, u čemu je uspjela poslednjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak, krajem 2013. godine (Sl. gl. RS, br. 107/13), kada je uveden neoporezivi dio dohotka u visini 200 KM. Privredna komora i dalje insistira na podizanju visine neoporezivog dijela dohotka do visine najniže plate u RS.
Zakon o porezu na dohodak (Sl. gl. RS, br. 60/15)
- Ukinuto oporezivanje dividende i udjela u dobiti;
- Povećan topli obrok sa 3,5 KM na 4,5 KM;
- Spriječeno ograničavanje dnevnica za inostranstvo na 50 KM;
Nije prihvaćen samo prijedlog da se dohodak novozaposlenog radnika oslobodi plaćanja poreza u periodu od godinu dana.
2. Ukidanje plaćanja poreza na dohodak na prihode od dividendi i udjela od dobiti od 10% -
Nakon upornih inicijativa Privredne komore, Vlada RS konačno je uvažila zahtjeve privrednika i ukinula navedeni porez, čime je poslovanje privrednih društava u RS znatno olakšano. Zakon je stupio na snagu 1. septembra 2015. godine.
3. Reforma javne uprave -
Glavni ciljevi i aktivnosti reforme su uspostavljanje efikasnije i efektivnije javne uprave, što dovodi do ušteda u javnoj potrošnji, a time i bolje alokacije javnih sredstava. Privredna komora smatra da će se u javnoj upravi ovom reformom postići efikasnost, efektivnost, ekonomičnost, racionalizacija troškova i broja zaposlenih, te plate vezati za plate u privredi. Formiran je i Odbor za reformu javnog sektora RS (Sl. gl. RS, br. 3/15) i radne grupe za slijedeće oblasti: javna uprava i lokalna samouprava, javna preduzeća, zdravstveni sektor i obrazovanje.
4. Izmjena Zakona o porezu na dobit - prihvaćeni komorski prijedlozi:
- naknadno odobreni rabat nije ograničen, priznaje se u cjelosti;
- manjak zaliha uslijed više sile priznaje se u cjelosti;
- troškovi reklame i propagande priznaju se u poreskom bilansu u visini stvarnih troškova;
- stopa poreza po odbitku 10% umjesto 20%;
- priznaju se rashodi po osnovu datih stipendija bez obzira na srodstvo.
Zakon je stupio na snagu 1. januara 2017. godine.
5. Usvajanje Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije -
kojim se uređuje pravni okvir za provođenje multilateralne kompenzacije, cesije i prodaju potraživanja u RS, te stvaraju uslovi za poboljšanje likvidnosti privrede. Do sada su provedene 4 obavezne multilateralne kompenzacije u jedinstvenom sistemu za MLK i cesije.
6. Izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti -
prihvaćeni prijedlozi Komore:
Član 8. Zakona o porezu na nepokretnosti (91/15)
- Porez na nepokretnosti se plaća po stopi do 0,20%.
- Izuzetno od stava 1. ovog člana, poreska stopa za nepokretnosti u kojima se neposredno obavlja proizvodna đelatnost iznosi do 0,10%.
- Pod nepokretnostima iz stava 2. ovog člana podrazumijevaju se objekti za proizvodnju i objekti za skladištenje sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda, ukoliko čine zaokruženu proizvodnu cjelinu.
- Skupštine opština i gradova dužne su donijeti odluku o visini stope poreza na nepokretnosti iz st. 1. i 2. ovog člana, na svom području do 31. januara za tekuću godinu.
7.
Ukidanje fiskalizacije veleprodaja i samostalnih preduzetničkih radnji koje ostvaruju prihod do 50.000 KM i zapošljavaju do 3 radnika
8.
Donošenje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza –
Ovaj Zakon će jasno precizirati rokove plaćanja obaveza, da bi bila poboljšana likvidnost privrede. Obzirom da je u Federaciji BiH u junu 2016. godine donesen Zakon o finansijskom poslovanju, koji se od nedavno primjenjuje, potrebno je i u Republici Srpskoj urediti tržište kako privrednici iz RS ne bi bili nekonkurentni onima iz FBiH.
9.
Unapređenje rada inspekcijskih i pravosudnih organa, suzbijanje sive ekonomije i reforma obrazovnog sistema –
U skladu sa Ekonomskom politikom Vlade RS, u 2016. godini donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama, koji ima za cilj unapređenje rada inspekcijskih organa.
Takođe, donesen je i Program za suzbijanje sive ekonomije, čija realizacija ima za cilj da utiče na smanjenje učešća neformalne (sive) ekonomije u ukupnom bruto domaćem proizvodu, doprinese boljem punjenju budžeta i vanbudžetskih fondova, te smanjenju nelojalne konkurencije i nejednakih uslova poslovanja. Na taj način su preduzete sve aktivne mjere u cilju sprečavanja rada na crno.
Nedavna istraživanja projekta za podršku obrazovanju odraslih pokazala su da obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje postaju sve važniji i bolje prihvaćeni, kako u svijetu, tako i u Republici Srpskoj.
10.
Donošenje novog Zakona o stečajnom postupku –
U Republici Srpskoj donesen je novi Zakon o stečajnom postupku u februaru 2016. godine, kojim je na drugačiji i efikasniji način uređena kontrola i nadzor nad radom stečajnih upravnika u cilju obezbjeđenja uslova za stvaranje dobrog poslovnog ambijenta i efikasnije provođenje stečajnog postupka, kao i efikasnije reorganizacije privrednih društava i transparentnijeg namirenja stečajnih povjerilaca.
11.
Spriječeno povećanje cijene električne energije u Republici Srpskoj –
Privredna komora bila je od početka protiv prijedloga da se u Republici Srpskoj cijena električne energije za privredna društva i građane poveća, te je svojim ugledom uticala na Vladu RS da ipak obustavi aktivnosti sa ciljem povećanja cijene električne energije.
12.
Izmjene Zakona o deviznom poslovanju – sa ciljem da se u međunarodnim kompenzacijama omogući kompenzacija na osnovu izjave, a ne ugovora kako je to sada propisano.
13.
Izuzimanje spornih članova u novom Nacrtu Zakona o porezu na dobit –
Nakon intervencije Privredne komore obrisan je član 21. Nacrta Zakona, kojim je bilo predviđeno da se privrednim društvima sa sjedištem u Republici Srpskoj rabat, koji ulazi u poresku osnovicu, ograniči na maksimalno tri odsto vrijednosti prihoda od prodaje. Na taj način privrednici u RS bi postali nekonkurentni na tržištu.
Istim Nacrtom Zakona bilo je definisano da se samo 5 odsto od godišnjih prihoda može koristiti za oglašavanje. To znači da druge kompanije, koje su prisutne na tržištu BiH a čije je sjedište u nekoj od susjednih zemalja, mogu marketinški, odnosno jakim reklamnim kampanjama, da unište domaće proizvođače Privredna komora se izborila da i taj član bude izuzet iz Nacrta Zakona o porezu na dobit.
14.
Uredba o propisivanju mjere neposredne kontrole cijenaNa incijativu Privredne komore, Vlada Republike Srpske donijela je Uredbu o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Republike Srpske.
15.
Mjere saniranja šteta u privredi prouzrokovane širenjem virusa Korona
Privredna komora Republike Srpske uputila Vladi RS mjere da zaposlenima u djelatnostima kojima je zbog odluka, naredbi i zaključaka Vlade RS zabranjen rad, za period od stupanja na snagu Zaključka o zabrani rada pa sve do prestanka okolnosti zbog kojih je rad zabranjen, obezbijedi naknada u iznosu najniže plate u bruto iznosu, propisane Odlukom o najnižoj plati.
16. Broj gostiju prema kvadraturi ugostiteljskog objekta
Privredna komora Republike Srpske uputila je Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Inicijativu za preciznije definisanje Zaključka o izmjenama i dopunama Zaključka o obaveznom sprovođenju mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane novim virusom korona (COVID – 19) u Republici Srpskoj.
17. Produžen vremenski period za korištenje turistikih vaučera u SrpskojNa incijativu Privredne komore, produžen je vremenski period u kojem građani mogu iskoristiti vaučere u ugostiteljskim objektima za smještaj u Republici Srpskoj.Vlada Republike Srpske usvojila je na 102. sjednici Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima i načinu korištenja turističkih vaučera u ugostiteljskim objektima, kojom se vrše izmjene i dopune osnovnog teksta Uredbe o uslovima i načinu korištenja turističkih vaučera u ugostiteljskim objektima na način da se produžava vremenski period u kojem građani mogu koristiti vaučere u ugostiteljskim objektima za smještaj u Republici Srpskoj.
18.
Iznos najniže plate u 2024. godini
Održan niz sastanak sa Vladom RS na temu prijedloga povećanja najniže plate na 1.050 KM.
Analize Privredne komore RS pokazale su da privreda objektivno ne može podnijeti uvođenje najniže plate od 1.050 KM jer bi zbog toga bio zatvoren određen broj radnih mjesta, te bi došlo do izjednačih primanja nekvalifikovane,
kvalifikovane i visokokvalifikovane radne snage, što bi moglo da izazove nezadovoljstvo radnika koji su kvalifikovaniji.
Nakon neuspješne Sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta, Vlada RS je donijela Odluku o visini najniže plate koja iznosi 900 KM.
Privredna komora je i nakon Odluke u cilju pronalaženja najboljih rješenja za održavanje i napredovanje poslovanja privrede u Republici Srpskoj pripremila niz anketa i mjera kako bi se kreirala politika koja će uticati na izvršnu i zakonodavnu vlast u pružanju olakšica privrednim društvima.
Ћир
